Astronomija: Šta je zapravo biblijska ''zvijezda Betlehema'' koja se vezuje sa rođenjem Isusa?

Betlehemska zvijezda, ili Božićna zvijezda, pojavljuje se u priči o rođenju Isusa u Evanđelju po Mateju, 2. poglavlju, gdje su "mudraci s Istoka" (Magi) nadahnuti zvijezdom da putuju u Jeruzalem. Tamo sretnu judejskog kralja Heroda i upitaju ga: ''Gdje je Onaj koji je rođeni kralj Židova? Jer mi vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i dođosmo mu se pokloniti.'',+

Herod okuplja svoje pisare i svećenike koji, citirajući stih iz Knjige proroka Miheja, tumače kao proročanstvo da će se Mesija roditi u Betlehemu južno od Jeruzalema. U potajnoj namjeri pronaći i ubiti Mesiju kako bi sačuvao vlastito kraljevstvo, Herod poziva mudrace da mu se vrate na putu kući. Zvijezda ih vodi u Isusovo rodno mjesto Betlehem, gdje mu se klanjaju i darivaju ga. Mudraci tada dobivaju božansko upozorenje da se ne vraćaju Herodu, pa se vraćaju kući drugim putem.

Priča o Betlehemskoj zvijezdi i tri mudraca je jedno od najpoznatijih biblijskih predanja i služi kao prolog u Novi zavjet i znak rođenja Isusa Krista, prema kršćanskom vjerovanju. Kroz stoljeća mnogi astronomi su pokušavali da dokuče šta je tačno bio ovaj fenomen sa naučnog stanovišta, budući da zvijezde ne nastaju ''same od sebe'' na nebu.

Učeni ljudi u tom dobu u mnogo čemu su se oslanjali na zvijezde

Međutim, učeni ljudi toga doba su koristili zvijezde za mnoge stvari, između ostalog navigaciju i bili su izvrsni poznavaoci noćnog neba. Pojavljivanje novog fenomena na nebu sigurno im ne bi moglo promaći. 

Tri mudraca, bizantijski mozaik _{^{CC BY-SA 2.5, Link}}

Iako se riječ magi (grčki μαγοι) obično prevodi kao "mudraci", u ovom kontekstu vjerojatno znači 'astronom'/'astrolog'. Uključivanje astrologa u priču o Isusovom rođenju bilo je problematično za ranu Crkvu, jer su osuđivali astrologiju kao sujevjerje. Šta je zapravo bilo to što su tri mudraca vidjela na noćnom nebu iznad Betlehema? Je li moguće modernom naukom objasniti ovaj fenomen?

Astronom Kepler je imao svoju teoriju o zvijezdi Betlehema

Godine 1614. njemački astronom Johannes Kepler utvrdio je da se serija od tri konjunkcije planeta Jupitera i Saturna dogodila 7. godine prije Krista. Tvrdio je  da bi planetarna konjunkcija mogla stvoriti novu (vrsta sjaja na nebu koja asocira na novu zvijezdu), koju je povezao s Betlehemskom zvijezdom.

Savremeni proračuni pokazuju da je između planeta postojao jaz od gotovo jednog stepena (otprilike dvostrukog promjera Mjeseca), tako da ove konjunkcije ne bi bile toliko jasne na nebu. U 3.-2. pr. Kr. dogodio se niz od sedam konjunkcija, uključujući tri između Jupitera i Regulusa i zapanjujuće blisku konjunkciju između Jupitera i Venere u blizini Regulusa 17. juna.

Neki su smatrali da je to bio zvijezdani fenomen poznat kao ''helijački izlazak''

Magi su rekli Herodu da su vidjeli zvijezdu "na istoku," ili prema nekim prevodima, "na njezinom izlasku", što može implicirati rutinsko pojavljivanje sazviježđa, ili asterizma. Jedna teorija tumači izraz u Mateju 2:2, "na istoku", kao astrološki izraz koji se odnosi na "helijački izlazak". Ovaj su prevod između ostalih predložili Edersheim i Heinrich Voigt.

Helijačni izlazak zvijezde Sirius _{^{CC BY-SA 4.0, Link}}

Neki, pak, tvrde da je zvijezda Betlehema zapravo bila kometa

Drugi pisci snažno sugeriraju da je zvijezda bila komet. Halleyjev komet bio je vidljiv 12. godine prije Krista, a još jedan objekt, vjerojatno komet ili nova, vidjeli su kineski i korejski promatrači zvijezda oko 5. godine prije Krista. Ovaj je objekt promatran preko sedamdeset dana, vjerojatno bez zabilježenog kretanja.

Drevni pisci opisali su komete kao da "vise nad" određenim gradovima, baš kao što je rečeno da je Betlehemska zvijezda "stajala iznad" "mjesta" gdje je Isus bio (grad Betlehem). Međutim, ovo se općenito smatra malo vjerojatnim jer su u davnim vremenima kometi općenito smatrani lošim predznakom. Objašnjenje kometa nedavno je promovirao Colin Nicholl. Njegova teorija uključuje hipotetski komet koji se mogao pojaviti 6. godine pr. Kr.

Supernova je jedna od teorija koje su iznijete

Nedavna (2005.) hipoteza koju je iznio Frank Tipler je da je Betlehemska zvijezda bila supernova ili hipernova koja se pojavila u obližnjoj galaksiji Andromeda. Iako je teško detektirati ostatak supernove u drugoj galaksiji, ili dobiti tačan datum kada se dogodila, ostaci supernove su otkriveni u Andromedi. 

Supernova, zvijezda koja eksplodira ESA/Hubble, ^{_{CC BY 4.0, Link}}

Druga teorija je vjerojatnija supernova od 23. marta 4. godine pr. Kr., koja je sada poznata kao PSR 1913+16 ili Hulse-Taylorov pulsar. Rečeno je da se pojavio u zviježđu Akvile, blizu sjecišta zimske boje i datumskog ekvatora. Supernova je "zabilježena u Kini, Koreji i Palestini" (vjerojatno misli na biblijski izvještaj)

Zaključak

Ovo su neka od objašnjenja za poznati biblijski fenomen koja nastoje premostiti granicu između nauke i religije. Dakako, nemoguće se vratiti u prošlost i vidjeti sa sigurnošću šta je bila zvijezda Betlehema. Mnogi važni ljudi u historiji se povezuju sa nebeskim fenomenima a jedan od njih je i Isus od Nazareta. 

Priča o Betlehemskoj zvijezdi je dirljiv i monumentalan prolog u kršćanski Novi zavjet i ostaje u kolektivnom sjećanju i religijskom predanju ljudi do danas. Mnogi naučnici su ''razbijali glavu'' oko ovog fenomena ali istina je da - možda nikad nećemo znati. Možda neke stvari nije ni potrebno znati, već vjerovati.