Ako Elektroprivreda nastavi insistirati na rastu cijena struje: Radnici bi mogli ostati i bez povišice, pa i bez radnih mjesta
Povećanje cijena električne energije koje traži Elektroprivreda BiH, od 70 do 120 posto, za nas bi značilo godišnje povećanje troška za cca. 600 hiljada KM, što bi dovelo do povećanja cijena naših proizvoda za gotovo tri posto. Da li će naši kupci prihvatiti sve to, veliko je pitanje, kaže za Oslobođenje Snježana Korpruner, vlasnica i direktorica GS-Tvornice mašina Travnik d. o. o.
Troškovi života
Ističe, da ne bi došli u situaciju da posluju s gubitkom, trebali bi “ili smanjivati plaće zaposlenicima ili ih otpuštati”.
- Mislim da je to suludo u ovakvoj situaciji, kada bismo trebali povećati plate radnicima, što i namjeravamo, radi izuzetno velikog porasta troškova života. Novi ugovor od Elektroprivrede BiH još nismo dobili, mada nam važeći ističe krajem godine, kaže Korpruner.
Inače, kompaniji GS TMT d. o. o. mjesečna faktura za utrošak električne energije stiže od oko 60.000 KM, pa nije teško izračunati koliko bi ona rasla uz pomenute prijedloge EPBiH. Zaposeno je više od 400 radnika, koje, kako ističe Korpruner, ne namjeravaju otpuštati, ukoliko ne budu prisiljeni, zbog najavljenog poskupljenja električne energije. Poskupljenje će najviše pogoditi veće privredne subjekte koji su već izvjesno vrijeme u iščekivanju da li će federalne vlasti ponuditi bilo kakvo rješenje koje bi pomoglo realnom sektoru.
Mirza Kušljugić, ekspert iz oblasti energetike, kaže nam da je dramatičan rast cijena električne energije zabilježen u 2021. na berzama u EU.
- Pošto je električna energija krvotok ekonomije i društva, njena cijena može dostići ogromne vrijednosti, jer ne postoji tzv. elastičnost potrošnje, odnosno tražnja je konstantna dok ponuda varira. U budućnosti, ukoliko se ne promijeni koncept funkcionisanja berzi električne energije, očekivati je ovakve skokove u cijenama, pogotovo u Evropi, kaže Kušljugić i dodaje da je najavljeno poskupljenje struje izvedeno iz internog pravilnika o formiranju tržišnih cijena EPBiH i da povećanje od 70 posto nije opravdano.
Što se pak tiče cijene nafte, Kušljugić smatra da nju određuju ključne zemlje izvoznice (najvažnije članice OPEC-a i Rusija), koje periodično usaglašavaju nivo ukupne proizvodnje i na taj način utječu na cijene.
Pritisak Rusije
- Rast i pad cijena nafte je cikličnog karaktera i od kraja avgusta do danas iznosi 33 posto. Rast cijene plina u EU ove godine, s kojim se u Evropi trguje na berzama, uzrokovan je povećanom potražnjom, uslijed manjih zaliha u skladištima nego obično i očekivane veoma hladne zime. Rast od maja 2021. do danas iznosi više od 400 posto. Pojedini analitičari procjenjuju da Rusija koristi trenutnu energetsku krizu u Evropi, tako da ne povećava isporuke gasa na berze i pored velikih profita koje bi Gazprom mogao ostvariti, kako bi izvršila pritisak na regulatore u EU da izdaju dozvole za rad kontroverznog gasovoda Sjeverni tok 2, koji za Rusiju ima strateški značaj, zaključuje Kušljagić.
U iščekivanju novih cijena, odnosno cjenovnika električne energije, iz Vlade FBiH ponovo najavljuju tematsku sjednicu na kojoj bi resorni ministar Nermin Džindić trebao ponuditi rješenja za privredu, bez ugrožavanja energetskog sektora.
