"Čija je BiH?" - 33 godine nezavisnosti države ravnopravnih građana i naroda, koju jedan dio poriče
Naslovnica Oslobođenja pred izalazak građana na referendum
“Građanke i građani Hercegovine i Bosne, dobro došli u svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu!”. Ovako je glasila jedna od mnogih čestitki povodom proglašenja Dana nezavisnosti koje su bile ispisane na više stranica Oslobođenja 1992. godine.
Čija je BiH?
Bosna i Hercegovina 1. marta slavi Dan nezavisnosti. Slavi 33 godine od ključnog referenduma. Svečani prijem je u sarajevskoj Vijećnici. Domaćini su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović. Nakon intoniranja himne BiH, vrijedne poruke, pjesma i zdravica. Poruke mira i zajedništva svake godine stižu iz mnogih bh. gradova, ali i svijeta, gdje god ima naših ljudi. Iz bh. entiteta Republika Srpska ne stignu - ovaj datum doživljavaju kao “generator ratnih sukoba”.
Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Na referendum je izašlo 64,31 odsto birača s pravom glasa, a za suverenu državu izjasnilo se 99,44 odsto. Odabrali su izlazak iz Jugoslavije.
Čija je BiH? Građanska ili sa jasnim etničkim podjelama? Ista pitanja i danas, kao i prije trideset tri godine. Na referendumu je odgovor bio jasan. Za suverenu i nezavisnu državu ravnopravnih građana i naroda. Uslijedila je agresija. BiH je uvijek na meti. Uvijek bi je trgali. Ali, opstala je - već 33 godine je nezavisna.
Naslovnica Oslobođenja pred izalazak građana na referendum
Odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti usvojena je u Skupštini tadašnje Republike BiH, a prije glasanja, predstavnici srpskog naroda, na prijedlog predsjednika SDS-a, odavno već osuđenog Radovana Karadžića, napustili su skupštinsko zasjedanje.
Uzavrela skupštinska rasprava i prijetnje. Malo je onih koji nisu čuli Karadžićevo: “Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod u nestanak, jer se muslimanski narod ne može odbraniti ako bude rata ovdje”.
Reagovao je Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva Republike BiH, koji je poručio: “Karadžićev način izlaganja, njegove poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji i zašto drugi neće da ostanu u njoj. Neće, možda, niko više osim srpskog naroda”.
Čestitke povodom proglašenja Dana nezavisnosti u Oslobođenju 1992.
Referendum je raspisan. Znamo šta su građani odlučili.
- Ovo je historijski dan, BiH izlazi na svoj put, put slobode i dostojanstva, rekao je Izetbegović 1. marta 1992. godine.
Prije zatvaranja glasačkih mjesta, Izetbegović je poručio: “Mislim da možemo da kažemo da smo ne samo suverena i nezavisna država nego i međunarodno priznata država”.
Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH, bio je među srpskim predstavnicima koji su podržali odluku o održavanju referenduma. Siguran je da je u novijoj istoriji BiH 1. mart jedan od najznačajnijih datuma.
- To je rođendan ove države. Prvi put nakon referenduma 1992. godine BiH je međunarodno priznata država, jer je 6. aprila 1992. Evropska zajednica, današnja EU, priznala nezavisnost BiH, a 22. maja zavihorila se zastava sa ljiljanima, zastava RBiH pred palatom Ujedinjenih nacija. Prvi mart je trasirao nezavisan put BiH kao ravnopravne članice evropske i svjetske zajednice. Činjenica je da je nakon 1. marta nastupila agresija na BiH i da se prvi mart u dijelu BiH, odnosno u entitetu RS ne prihvata. To je politika koja je bila 1992. godine i ona se i dan-danas nastavlja, želi izjednačiti 1. mart i 9. januar, a to je apsolutno nemoguće, rekao je Lazović za Oslobođenje, naglašavajući da je 9. januara izvršen klasični udar na Ustav RBiH.
Čestitke povodom proglašenja Dana nezavisnosti u Oslobođenju 1992.
Sjene raspada
- To je datum koji je naznačio stvaranje homogenog, etnički čistog prostora sa kojeg su mnogi protjerani. Oni koji pokušavaju izjednačiti ta dva datuma su apsolutno u krivu. Jugoslavija se još nije raspala, sjene tog raspada lebde nad BiH, Crnom Gorom i Kosovom. Dok se ne porazi ta politika aktuelnog režima u Srbiji Aleksandra Vučića, koji je 90-ih godina bio jedan od mladih junoša i koji je veličao veliku Srbiju kao projekat, neće biti mira u regionu. Dakle, da bi došlo do toga da se unutar BiH stabilizira stanje, da se građani okrenu jedni drugima, potrebno je da dođe do promjene politika. Prije svega u Srbiji, a onda kao refleksija i politike u RS-u, kako bi onda konačno nakon 30 godina shvatili da je BiH njihova država i da u BiH - srpski, hrvatski i bošnjački narod i svi drugi trebaju da se dogovaraju i grade BiH. Nadam se da to vrijeme dolazi i da je BiH, bez obzira na sve probleme, jača od svojih unutrašnjih i vanjskih protivnika, poručio je Lazović.
Prvi mart je u novijoj historiji BiH jedan od najznačajnijih datuma
I Albin Muslić, državni zastupnik SDP-a BiH, 1. mart vidi kao jedan od najznačajnijih datuma u historiji zemlje.
- Građani su se opredijelili da BiH bude suverena i nezavisna država. Svi mi koji volimo BiH kao samostalnu i cjelovitu državu, poštujemo ovaj datum, obilježavamo ga i proslavljamo. Da li će se u perspektivi promijeniti nešto u manjem bh. entitetu, ne znam, ali znam da postoje mnoge patriote širom BiH koje slave 1. mart. Nije to datum koji obilježava samo jedan ili dva naroda u BiH, mnogo je patriota koji su sretni što je BiH suverena i nezavisna država, rekao je Muslić za Oslobođenje.
