Rusi otvaraju šampanjac: Poznat Trumpov plan za okončanje rata u Ukrajini
Trump ima plan za Ukrajinu, čeka se Kijev/Oslobođenje
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, predstavio je novi prijedlog mira za Ukrajinu, koji bi mogao značajno promijeniti tok rata.
Prema izvještajima, Trump bi mogao uskoro otkriti detalje plana koji predviđa, između ostalog, mogućnost de facto priznanja 20% teritorije Ukrajine kao ruskog vlasništva, prenosi New York Post.
Međutim, važno je napomenuti da bi ovo priznanje bilo samo "de facto", što znači da bi Ukrajina prihvatila rusku kontrolu nad tim teritorijima, ali bez formalnog, zakonskog priznanja njihovog pripajanja.
Stručni termin zakonskog priznanja jeste "de jure".
U kontekstu trenutne situacije u Ukrajini, pojam "de jure" odnosi se na službeno pravno priznanje ukrajinske suverenosti nad njenim teritorijama, uključujući regione koji su trenutno pod ruskom okupacijom, kao što su Krim i dijelovi Donbasa.
"De jure", Ukrajina tvrdi da ima punu pravnu kontrolu nad svim svojim teritorijama, iako su neki dijelovi pod ruskom vojnom okupacijom. Ako bi Ukrajina pristala na mirovni plan koji priznaje te okupirane teritorije kao dio Rusije "de facto", ali ne i "de jure", to bi značilo da Ukrajina priznaje stvarnu kontrolu Rusije nad tim regionima, bez da formalno pristaje na pravno vlasništvo ili suverenitet Rusije nad njima.
Ova distinkcija između "de jure" (pravnog priznanja) i "de facto" (stvarne kontrole) ključna je u trenutnim pregovorima, jer bi omogućila Ukrajini da prizna praktičnu situaciju na terenu, dok istovremeno zadržava svoj službeni pravni stav da ima suverenitet nad cijelom zemljom
Moguće ključno rješenje: neutralna zona u Zaporožju
Među opcijama koje se razmatraju u Trumpovom mirovnom prijedlogu nalazi se i kontroverzno pitanje Zaporožja. Prema američkim izvorima, teritorij oko Zaporožja, uključujući nuklearnu elektranu, mogao bi biti proglašen neutralnom zonom pod američkim nadzorom. Ovaj prijedlog dolazi u sklopu širih napora za uspostavljanje mira, a također se razmatraju i prijedlozi za slanje europskih vojnih snaga i mirovnih snaga koje bi nadgledale prekid vatre.
Jedna od ključnih komponenti plana je uspostava zajedničke komisije koja bi nadgledala i osiguravala primjenu prekida vatre. Ova komisija bi se sastojala od predstavnika Rusije, Ukrajine, te treće zemlje koja nije članica NATO-a. Pored toga, planira se slanje europskih mirovnih snaga koje bi pomogle u održavanju mira na terenu. Ovaj korak je viđen kao nužan kako bi se osigurala stabilnost na ukrajinskim granicama i smanjile tenzije između suparničkih strana.
Dok bi američke trupe bile izvan izravnog angažmana na terenu, Sjedinjene Američke Države bile bi spremne pružiti potrebnu novčanu podršku za održavanje stabilnosti i implementaciju plana. Ovaj aspekt plana sugeriše da bi SAD mogli igrati ključnu ulogu u finansiranju i logistici, bez potrebe za vojnom prisutnošću na ukrajinskom tlu.
Pitanje Krima: De facto priznanje ruskog teritorija
Jedan od najosjetljivijih dijelova plana odnosi se na Krim, poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine. Prema informacijama Posta, prijedlog može uključivati i priznavanje Krima kao dijela Rusije, iako ne u formalnom, pravnom smislu ("de jure"). Ukrajina se ranije protivila bilo kojem obliku priznanja ruskog suvereniteta nad Krimom, ali u ovom prijedlogu razmatraju mogućnost da se Krim de facto prepozna kao ruski, dok Ukrajina zadržava nadu da će ga jednog dana ponovo vratiti.
Konsenzus Ukrajine i SAD-a: 90% usklađenosti
Prema informacijama iz izvora bliskih ukrajinskim vlastima, Ukrajina je navodno "90% usklađena" s prijedlogom mira koji je iznio Trump. Iako su detalji plana još uvijek u fazi razmatranja, Ukrajina je, prema tim izvorima, voljna pristati na određene kompromise, uključujući moguće teritorijalne ustupke, ali pod uvjetom da oni ostanu u okvirima "de facto" priznavanja.
Ovi prijedlozi još uvijek nisu finalizirani, ali pokazuju da bi budući mirovni plan mogao značiti značajan pomak u odnosima između Ukrajine i Rusije, uz veliki utjecaj SAD-a.
