Zanimljivosti iz historije papinstva: Najmlađi je imao 12 godina, jedan je vladao samo 33 dana

Smrt pape Franje brzo je obišla svijet. Iako je nisu smatrali neočekivanom, s obzirom na to da je poglavar Rimokatoličke crkve već dulje vrijeme bio bolestan, vijest je svejedno izazvala šok. U nastavku donosimo što slijedi uz zanimljive crtice iz povijesti izbora papa

Izbor novog pape reguliran je vatikanskim zakonima, prema kojima kardinali započinju konklavu između 15 i 20 dana nakon smrti svog poglavara. Papa Pavao VI. odredio je da u konklavi mogu sudjelovati kardinali mlađi od 80 godina, a njihov broj ne smije prelaziti 120. Novi papa bit će 267. poglavar Rimokatoličke crkve.

Vatikan objavio

Objavljene posljednje riječi pape Franje: Evo kome su bile upućene

Prva konklava i najduži izbor

Tokom historije mijenjao se način izbora pape, a konačna pravila uspostavljena su u 20. stoljeću. Još 1179. godine papa Aleksandar III. propisao je da svi kardinali imaju pravo glasa te da je za izbor potrebna dvotrećinska većina. Međutim česte podjele u Kardinalskom zboru otežavale su postizanje konsenzusa, a politički utjecaji monarha i plemstva komplicirali su izborni proces.

Prva konklava odvila se 1216. godine u Perugii, kada je lokalno stanovništvo zatvorilo kardinale u papinsku palaču kako bi ih natjeralo na dogovor. Najduže razdoblje bez poglavara Crkve bilo je ono nakon smrti Klementa IV. 1268. godine. Crkva je tada bila bez pape dvije godine, pet mjeseci i dva dana. Tokom tih izbora preminula su tri kardinala, a jedan je dao ostavku. Uzrok tako dugog procesa bila je podijeljenost među kardinalima, zbog čega nisu mogli postići dogovor. Kao reakciju na to, papa Grgur X. 1274. godine bulom Ubi periculum formalizirao je konklavu kao dio procesa izbora novog pape.

Tajno glasanje i promjene pravila

Papa Siksto V. 1586. godine ograničio je broj kardinala na 70, a Pio X. uveo je tajno glasanje 1904. godine. Pio XII. dodatno je propisao pravilo dvotrećinske većine plus jedan glas, Ivan XXIII. odredio je pak da kardinali koji glasaju moraju biti biskupi, a Pavao VI. povećao je broj kardinala te ograničio pravo glasa na one mlađe od 80 godina. Od tada su prema tom pravilu birani pape Ivan Pavao I., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo.

Konklava se održava u Sikstinskoj kapeli, a Ivan Pavao II. odredio je da kardinali tokom glasanja borave u posebnim prostorijama, bez mobitela. Samo glasanje provodi se pisanjem imena kandidata na papir. Ako nijedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu, listići se spaljuju, a crni dim označava neuspjelo glasanje. U slučaju izbora novog pape, to će najaviti bijeli dim.

Proces glasanja i najdulji pontifikati

Glasanje se održava četiri puta dnevno. Ako poslije tri dana ne izaberu nikoga, slijedi stanka za molitvu i razgovor. Nakon toga se izbor nastavlja u ciklusima od sedam glasanja s pauzama. Kad jedan od kandidata dobije potrebnu većinu, dekan Kardinalskog zbora pita ga prihvaća li to te koje ime želi uzeti. Svi pape od Grgura V. 996. godine uzimali su novo ime. Nakon prihvaćanja izbora, novi papa se pojavljuje na balkonu bazilike sv. Petra i udjeljuje prvi blagoslov okupljenim vjernicima, a kardinal protođakon objavljuje "Habemus Papam", odnosno "Imamo papu".

Pio IX. izabran je 16. juna 1846. i imao je najdulji pontifikat u bližoj povijesti – vladao je 31 godinu, sedam mjeseci i 23 dana. Kad je izabran, imao je 54, a doživio je 86 godina. Konklava na kojoj je izabran bila je posljednja koja nije održana u Vatikanu.

Na drugom mjestu po dužini pontifikata je Ivan Pavao II. s 26 godina, pet mjeseci i 18 dana. Benedikt XVI. bio je prvi papa koji se odrekao dužnosti u 597 godina, a vjeruje se da je sv. Petar najdulje bio na papinskoj dužnosti – barem 34 godine.

Najmlađi i najstariji izabrani papa

Što se tiče kratkoće pontifikata, Stjepan II. izabran je 752. godine, ali je preminuo četiri dana prije službenog ustoličenja. U novije vrijeme rekord u kratkoći pontifikata drži Ivan Pavao I. jer je vladao samo 33 dana prije iznenadne smrti 1978. godine, piše Tportal.

Najmlađi papa u povijesti bio je Benedikt IX., a tri puta izabran je za papu. Datum njegova rođenja nije pouzdan, ali prvi put postao je papa 1032. godine, kada je imao između 11 i 20 godina. Prema Katoličkoj enciklopediji pak, imao je oko 20 godina, a britanski filozof Bertrand Russell navodi da se tada govorilo da je navršio 12 godina.

Najstariji izabrani papa bio je Klement X. te je 1670. godine postao poglavar Crkve sa 79 godina i 290 dana.

Od 1958. godine prosječna dob izabranih papa iznosila je 70 godina.